Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to postigne, piše u godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta o trgovini ljudima.

Vlada je, dodaju, pokazala ukupno veće napore u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom; stoga je Crna Gora ostala u Grupi 2.

“Ovi napori uključivali su identifikaciju većeg broja žrtava i otvaranje, te potpuno finansiranje privremenog državnog skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima. Vlada je ojačala svoje Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima kroz reorganizaciju, što je omogućilo raspoređivanje specijalizovanih službenika u lokalne kancelarije. Vlada je povećala napore u oblasti prevencije, uključujući povećanje sredstava za operativne troškove Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, dodjeljivanje grantova nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i izdvajanje sredstava za jačanje ljudskih prava romske zajednice, populacije ranjive na trgovinu ljudima”, piše u izvještaju.

Međutim, dodaju, Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

“Vlada je istraživala, procesuirala i osuđivala manji broj trgovaca ljudima. Uprkos reorganizaciji, Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima je imalo ozbiljan nedostatak resursa i kapaciteta, sa samo troje službenika. Nadležni su procesuirali moguće slučajeve seksualne eksploatacije kao krivična djela sa značajno blažim kaznama od trgovine ljudima, a Vlada je žrtvama dodjeljivala advokate sa malo ili nimalo iskustva u suđenjima. Privremeno sklonište Vlade za djecu žrtve bilo je smješteno zajedno sa maloljetničkim pritvorskim centrom za djecu sa problematičnim ponašanjem, što može smanjiti sigurnost i privatnost žrtava u skloništu. Procedura licenciranja zahtijevala je od NVO koji žele ovlašćenje da vode sklonište ili pružaju usluge žrtvama da budu vlasnici objekata u kojima posluju, što je sprječavalo kvalifikovane NVO da apliciraju za licence”, piše Stejt department.

Navedene su i prioritetne preporuke.

“Energično istraživati i procesuirati krivična djela trgovine ljudima, uključujući ona u koja su umiješani državni službenici, i tražiti odgovarajuće kazne za osuđene trgovce ljudima, koje treba da podrazumijevaju značajne zatvorske kazne; Obezbijediti dovoljno resursa i osoblja za Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima, kako bi se proaktivno istraživali slučajevi trgovine i dodijelili specijalizovani službenici za trgovinu ljudima u regionalnim kancelarijama”, piše u preporukama.

Savjetuje se i da se obezbijedi da lokacija skloništa za djecu žrtve bude primjerena i povjerljiva za dječje žrtve.

“Dodijeliti dovoljno resursa za zaštitu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za zaštitu žrtava i nastaviti obuku novog osoblja skloništa kako bi pružali specijalizovanu pomoć žrtvama; Izmijeniti procedure licenciranja kako bi se uklonio zahtjev da NVO koje žele da pružaju usluge žrtvama moraju biti vlasnici objekta u kojem posluju, i uključiti mehanizme za oduzimanje ili suspendovanje licenci nakon istraživanja vjerodostojnih izvještaja o nepravilnostima; Povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima kroz provjeru među osobama uključenim u komercijalnu prostituciju, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim ugroženim grupama; Obezbijediti naprednu obuku za sudije, kao i za tužioce i policiju u vezi sa istragama i procesuiranjem trgovine ljudima, uključujući prikupljanje dokaza o suptilnim oblicima prinude ili korišćenje specijalizovanih istražnih tehnika”, dodaje se.

Preporuka je i da se imenuje nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima.

“Povećati pristup pravdi i pomoć svjedocima-žrtvama za one koji učestvuju u krivičnim postupcima, uključujući pristup iskusnim advokatima i prevodiocima za romski jezik; Uključiti romske grupe u procese donošenja odluka koje se odnose na zaštitu žrtava; Kreirati i finansirati pristupačan fond za naknadu štete i informisati žrtve o njihovom pravu na naknadu tokom pravnih postupaka; Dosljedno sprovoditi snažne propise i nadzor nad kompanijama za zapošljavanje radnika, uključujući ukidanje naknada za zapošljavanje koje se naplaćuju migrantima i krivično procesuiranje prevarnih posrednika u zapošljavanju”, piše u preporukama Stejt departmenta.

“KORUPCIJA I SAUČESNIŠTVO SLUŽBENIKA U KRIVIČNIM DJELIMA TRGOVINE LJUDIMA ZNAČAJAN PROBLEM”

Vlada je, kako piše u izvještaju, održala napore u sprovođenju zakona.

“Član 444 Krivičnog zakonika inkriminisao je trgovinu ljudima u svrhu rada i trgovinu u svrhu seksualne eksploatacije i propisao kazne od jedne do 10 godina zatvora, koje su bile dovoljno stroge i, kada je riječ o seksualnoj eksploataciji, uporedive sa kaznama propisanim za druga teška krivična djela, poput silovanja. U 2024. godini policija je istraživala osam slučajeva (jedan slučaj seksualne eksploatacije i sedam slučajeva radne eksploatacije), u poređenju sa devet slučajeva u 2023. Policija je istraživala jedan slučaj prinudnog braka, koji je mogao uključivati trgovinu ljudima. Nadležni organi su krivično gonili 13 optuženih (šest za seksualnu eksploataciju i sedam za radnu eksploataciju), u poređenju sa 16 optuženih u 2023. Takođe su krivično gonili pet optuženih za prinudni brak, koji je mogao uključivati trgovinu ljudima. Organi su nastavili 23 postupka započeta prethodnih godina. Sudovi su osudili jednog trgovca ljudima u svrhu radne eksploatacije, u poređenju sa tri u 2023, i izrekli kaznu zatvora od tri godine. Sudovi su takođe osudili dva počinioca za prinudni brak, koji je mogao uključivati trgovinu ljudima”, piše Stejt department.

Vlada nije izvijestila o bilo kakvim istragama, procesuiranjima ili presudama protiv državnih službenika umiješanih u trgovinu ljudima; međutim, korupcija i saučesništvo službenika u krivičnim djelima trgovine ljudima ostali su značajan problem, ističe se u dokumentu.

Podsjeća se da je Vlada u 2022. pokrenula istragu o navodnim nezakonitim radnjama jednog zaposlenog na rukovodećem položaju u bivšem skloništu za žrtve trgovine ljudima, zbog „nesavjesnog rada u službi” i „zloupotrebe i nezakonitog lišenja slobode”; a istraga je ostala u toku.

“Vlada je održala multidisciplinarnu operativnu radnu grupu za identifikaciju i istraživanje trgovine ljudima, koja se sastajala kvartalno. U 2022. godini vlada je reorganizovala Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima u podgrupu unutar Uprave policije, u Odjeljenju za suzbijanje teškog kriminala, što je smanjilo sposobnost Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima. Međutim, u decembru 2024. vlada je usvojila uredbu kojom je Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima unaprijeđeno u odjeljenje unutar Uprave policije, što je omogućilo raspoređivanje specijalizovanih službenika za slučajeve trgovine ljudima u lokalnim policijskim stanicama. Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima je vršilo inspekcije barova, noćnih klubova, mjesta komercijalne prostitucije, agencija za eskort i preduzeća osumnjičenih za nelegalne prakse zapošljavanja; međutim, Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima je imalo ozbiljan nedostatak resursa i kapaciteta, sa samo tri službenika koja su pokrivala sve slučajeve trgovine ljudima. Više državno tužilaštvo (VDT) imalo je nadležnost nad slučajevima trgovine ljudima povezanim sa organizovanim kriminalom, dok su osnovna državna tužilaštva (ODT) imala nadležnost nad svim ostalim slučajevima trgovine ljudima. Procedura upućivanja predmeta zahtijevala je da VDT inicijalno razmotri sve predmete povezane sa trgovinom ljudima kako bi pomoglo ODT-u u kvalifikaciji predmeta kao trgovine ljudima. ODT se gotovo isključivo oslanjao na svjedočenja žrtava, uz malo dodatnih dokaza, a stručnjaci su naveli da su neki tužioci obustavljali potencijalne istrage trgovine ljudima kada bi obezbijedili dovoljno dokaza da optuže za druga krivična djela, ne istražujući suptilnije oblike prinude niti tražeći dodatne dokaze kroz specijalizovane istražne tehnike. GRETA je ranije izvijestila da su nadležni procesuirali moguće slučajeve seksualne eksploatacije kao krivična djela sa značajno blažim kaznama od onih predviđenih za trgovinu ljudima, poput ‘posredovanja u prostituciji’ (član 210), zbog nedostatka dovoljne količine dokaza. Neki predstavnici organa reda i socijalni radnici pravdali su slučajeve potencijalnog prinudnog prosjačenja djece, prinudnog rada i prinudne kriminalne aktivnosti kod Roma tradicionalnim kulturnim praksama i običajima, umjesto da istražuju dokaze o trgovini ljudima. Vlada je, uz finansijsku i tehničku podršku međunarodnih organizacija i jednog stranog donatora, obezbijedila obuke – i održala institucionalizovane programe obuke – za policiju, tužioce i sudije o različitim pitanjima u vezi sa borbom protiv trgovine ljudima”, piše u izvještaju.

ZAŠTITA

Vlada je, kako se navodi, povećala napore u zaštiti žrtava.

“Vlada je identifikovala 28 žrtava, u poređenju sa 15 žrtava u 2023. godini. Trgovci ljudima su eksploatisali svih 28 žrtava kroz radnu eksploataciju, uključujući 12 u prinudnom prosjačenju; pet su bili muškarci, 11 dječaci, a 12 djevojčice. Prvi odgovorni (pripadnici institucija koji prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtvama) vršili su preliminarnu identifikaciju mogućih žrtava i potom kontaktirali policiju, koja je ta lica prepoznavala kao potencijalne žrtve. Vlada je izvijestila da je vršila provjere stranih državljana i osoba uključenih u komercijalni seks radi identifikacije indikatora trgovine ljudima; međutim, prema navodima posmatrača, policija i tužioci uglavnom nisu proaktivno identifikovali žrtve, već su se većina tekućih slučajeva trgovine ljudima zasnivala na upućivanju od strane NVO, a ne na inicijativi organa reda. GRETA je izvijestila o nastavku nedostataka u provjerama i identifikaciji žrtava među tražiocima azila i migrantima, uključujući i odsustvo provjera tokom ljetnje turističke sezone kada dolazi veliki broj sezonskih radnika iz susjednih zemalja. Vlada je održavala Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima da procjenjuje i zvanično priznaje potencijalne žrtve i koordinira njihovo upućivanje na zaštitu. Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima je koristio standardne operativne procedure za identifikaciju i upućivanje žrtava na usluge, čime je uklonjen raniji uslov da žrtve moraju sarađivati sa organima gonjenja da bi dobile pomoć. Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima su činili ljekar, psiholog, predstavnik NVO, policajac, socijalni radnik iz Centra za socijalni rad i predstavnik TIP kancelarije; Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima se sastao 28 puta u 2024. godini. Vlada je, uz finansijsku i tehničku pomoć međunarodnih organizacija, obezbijedila obuke o identifikaciji i pomoći žrtvama za policiju, inspektore rada, zdravstvene radnike, socijalne radnike i opštinske službenike”, dodaje se.

Podsjeća se da je Vlada u 2024. završila renoviranje objekta za sklonište za djecu žrtve, zaposlila i obučila osoblje, opremila zgradu i izdvojila 136.918 eura (142.470 dolara) za operativne troškove i 5.382 eura (5.600 dolara) za troškove brige o žrtvama.

“Sklonište za djecu žrtve moglo je da primi do 10 žrtava, imalo je odvojene prostorije za dječake i djevojčice, te je obezbjeđivalo psiho-socijalnu podršku, pravnu pomoć i obrazovnu podršku. Međutim, novo sklonište za djecu žrtve bilo je smješteno u okviru maloljetničkog pritvorskog centra za djecu sa problematičnim ponašanjem, što je izazvalo zabrinutost civilnog sektora u vezi sa bezbjednošću i povjerljivošću djece žrtava trgovine ljudima zbog same lokacije. Vlada je nastavila da licencira sklonište kojim upravlja NVO za smještaj i podršku odraslim ženama žrtvama, te izdvojila 50.000 eura (52.030 dolara) za operativne troškove i 250 eura (260 dolara) po žrtvi mjesečno za pomoć pruženu u skloništu. Sklonište kojim upravlja NVO imalo je kapacitet da primi tri odrasle ženske žrtve. Vlada je izvijestila da procedure licenciranja zahtijevaju od NVO-a koje žele da otvore sklonište ili pružaju usluge žrtvama da budu vlasnici objekta u kojem posluju, što je sprječavalo kvalifikovane NVO da apliciraju za licencu. Iako je 13 državnih institucija i NVO potpisalo sporazum kojim se formalizuje saradnja i definišu odgovornosti svake institucije u zaštiti žrtava, Vlada je nastavila da izvještava da i dalje nedostaju smještaj i podrška za muške žrtve trgovine ljudima”, piše Stejt department.

Zakon je omogućio stranim žrtvama da dobiju privremene boravišne dozvole od tri mjeseca do godinu dana, sa mogućnošću produženja; nijedna žrtva nije aplicirala za privremenu boravišnu dozvolu u 2024.

“Zakon zahtijeva obezbjeđivanje pomoći žrtvama-svjedocima, besplatne pravne pomoći i prisustvo psihologa u procesima; 14 žrtava učestvovalo je u procesima (u poređenju sa 10 u 2023). Posmatrači su nastavili da izvještavaju da je Vlada dodjeljivala advokate sa malo ili nimalo iskustva žrtvama, uključujući i one koji su imali iskustvo samo u građanskim, a ne u krivičnim postupcima. Vlada je održavala službe podrške za žrtve i svjedoke u 15 osnovnih i dva viša suda, koje su pružale pomoć tokom postupaka, uključujući pravnu i logističku podršku i mjere za sprečavanje retraumatizacije. Nadležni su prijavili poteškoće u angažovanju prevodilaca, posebno romskih i prevodilaca za rijetke jezike, kako bi podržali žrtve u sudskim postupcima. Zakon je omogućio dosuđivanje naknade štete u krivičnim predmetima, ali sudovi nikada nisu dosudili naknadu niti odredili oduzimanje imovine ili sredstava od trgovaca ljudima za tu svrhu. Isto tako, sudovi nisu dosudili naknadu žrtvama u građanskim postupcima; građanski postupci često traju od dvije do pet godina, što je odvraćalo žrtve od traženja ovakve nadoknade. Zakon o naknadi štete žrtvama, koji je zamišljen da obezbijedi finansijsku pomoć žrtvama nasilnih krivičnih djela, neće stupiti na snagu dok Crna Gora ne postane članica EU”, napominje se.

PREVENCIJA

Vlada je, dodaju, održala napore u oblasti prevencije.

“Vlada je zadržala koordinaciono tijelo za praćenje sprovođenja nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019–2024. Koordinaciono tijelo je činila Uprava policije (UP), Više državno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, druga relevantna ministarstva i nekoliko lokalnih NVO, a sastajalo se dva puta u 2024. godini (četiri puta u 2023). Nacionalni koordinator je rukovodio Kancelarijom za borbu protiv trgovine ljudima i ukupnim naporima protiv trgovine ljudima i predsjedavao radnom grupom za trgovinu ljudima, koja je uključivala državne institucije, organizacije civilnog društva i međunarodnu zajednicu. Međutim, nacionalni koordinator je podnio ostavku u avgustu 2024, a pozicija je ostala upražnjena do kraja izvještajnog perioda. Vlada je dodijelila 110.823 eura (115.320 dolara) Kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima, u poređenju sa 108.080 eura (112.470 dolara) u 2023. Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima je objavljivala ograničene informacije o naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je održala sporazum o saradnji između organa gonjenja, relevantnih ministarstava i šest NVO radi jačanja ovih napora. Vlada je dodijelila ukupno 48.000 eura (49.950 dolara) nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti o trgovini ljudima, u poređenju sa 40.000 eura (41.620 dolara) u 2023. Dodatno, vlada je izdvojila 500.000 eura (520.290 dolara) za jačanje ljudskih prava romske zajednice, uključujući 31.436 eura (32.710 dolara) za prevenciju prinudnih brakova i prinudnog prosjačenja. Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima je, uz finansijsku podršku stranog donatora i međunarodnih organizacija, nastavila višegodišnju kampanju podizanja svijesti usmjerenu na javnost, djecu, žene i studente. Vlada je nastavila da finansira SOS telefon kojim upravlja NVO za žrtve trgovine ljudima; linija je primila 1.077 poziva, ali se većina poziva odnosila na dobijanje informacija ili prijave drugih oblika nasilja (2.282 u 2023). Vlada nije imala uspostavljene procedure za regulisanje agencija za zapošljavanje radnika. Inspektorat rada, koji je bio obučen da prepoznaje indikatore trgovine ljudima, vršio je inspekcije preduzeća i identifikovao radnike sa povredama ugovora; međutim, Vlada nije dostavila podatke o broju izvršenih inspekcija u 2024. (6.435 u 2023), niti da li je bilo koja od tih inspekcija rezultirala identifikacijom potencijalnih žrtava trgovine ljudima ili upućivanjem slučajeva nadležnim organima radi dalje istrage”, piše u izvještaju.

Vlada nije, kako se navodi, preduzimala napore na smanjenju potražnje za komercijalnim seksualnim uslugama.

TRGOVINA LJUDIMA POGAĐA SVE ZAJEDNICE

Stejt department ističe da trgovina ljudima pogađa sve zajednice.

“Ovaj dio sumira izvještaje Vlade i civilnog sektora o prirodi i obimu trgovine ljudima u posljednjih pet godina. Trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve u Crnoj Gori, a takođe eksploatišu i žrtve iz Crne Gore u inostranstvu. Trgovci su pretežno muškarci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu. Žrtve seksualne eksploatacije identifikovane u Crnoj Gori uglavnom su žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja istočne Evrope. Trgovci eksploatišu žrtve u ugostiteljskoj industriji, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće. Trgovci eksploatišu djecu, naročito Rome, Aškalije i Egipćane sa Balkana, u prinudnom prosjačenju. Navodi postoje da su romske djevojčice iz Crne Gore prodavane u brak i primoravane na prinudni rad u domaćinstvu unutar romskih zajednica u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu. Trgovci eksploatišu radnike migrante iz Turske u građevinarstvu, a radnici migranti iz susjednih zemalja su posebno ranjivi na prinudni rad, naročito tokom ljetnje turističke sezone. Slično tome, trgovci su regrutovali radnike iz Azerbejdžana lažnim obećanjima i eksploatisali ih kroz radnu trgovinu u građevinarstvu, uskraćujući im plate, primoravajući ih na prekovremeni rad i obezbjeđujući neadekvatne uslove smještaja. Trgovci su ranije regrutovali radnike sa Tajvana, oduzimali im pasoše i ograničavali kretanje, te organizovali call centar u kojem su žrtve sa Tajvana bile primorane da upućuju prevarne pozive”, piše u izvještaju.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Screenshot/YouTube