Crna Gora i Hrvatska blizu su dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova, koji bi, između ostalog, trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na mjestu tog kazamata, te promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, saznaju “Vijesti”.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvaju država ili međunarodnom arbitražom.

Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor lista, biti uključen u ovaj djelimični dogovor, iako je bilo takvih pokušaja sa crnogorske strane.

“Vijesti” saznaju da bi rješavanje pitanja odštete logorašima iz Morinja trebalo da bude formalizovano, na “papiru”, dok bi ostali sporovi trebalo da budu završeni kroz politički, odnosno “džentlmenski” dogovor Podgorice i Zagreba.

Do sada nije bilo zvaničnih informacija o visini obeštećenja logorašima, ali se razgovaralo o višemilionskom iznosu. Spekuliše se – između 14 i 17 miliona eura.

Sagovornik redakcije tvrdi da dvije strane rade na tome da se što prije, moguće za nekoliko dana, riješe otvorene teme, kako bi se stekli uslovi da Crna Gora zatvori u pregovorima s Evropskom unijom (EU) Poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), čije je “štrikiranje” Hrvatska blokirala krajem prošle godine.

Foto: GOV.ME

Prema nezvaničnim informacijama lista, trenutno se čeka na odgovor Zagreba na nacrt dokumenta kojim će biti definisano pitanje odštete logorašima. Izvor tvrdi da su Hrvatskoj sporni neki navodi iz preambule dokumenta, u kojima se govori o uzrocima nastanka logora Morinj, odnosno prirodi rata početkom 1990-ih, te se od crnogorske strane traži da neke formulacije budu “tvrđe”.

Sve što su dvije zemlje navodno dogovorile, trebalo bi da u djelo sprovede Vlada – osim promjene imena bazena u Kotoru, o čemu može odlučivati jedino tamošnja samouprava.

Sagovornici “Vijesti” tvrde da je premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) tokom sastanka s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem načelno prihvatio detalje dogovora sa Zagrebom.

Da je dogovor na pomolu, indirektno je potvrdila juče savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić.

“Odšteta logorašima, promjena imena bazena, pitanje školskog broda ‘Jadran’, granica na moru, te postojanost spomen-ploče u Morinju – okvir su prozora ka Briselu i zajedničkim naporima u njihovu rješavanju doći ćemo do konačnog cilja”, rekla je ona “Vijestima”.

Babić Galić je navela da hrvatski i crnogorski ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), kao i premijer Spajić pronalaze “brza rješenja onih pitanja koja opterećuju normalno funkcionisanje dviju država”.

“Narativ koji posljednjih mjeseci čujemo nije bio u skladu s politikom dobrosusjedskih odnosa. No srećom, poruke koje smo dobili garancija su kako će Crna Gora ustrajati, te odgovoriti na sve izazove”, poručila je ona.

Grlić Radman prekjuče je iz Slovenije – gdje je učestvovao na Bledskom strateškom forumu, na čijim se marginama sreo sa crnogorskim zvaničnicima – saopštio da se ide u smjeru rješavanja otvorenih tema, te da “imamo njihovu (Crna Gora) spremnost i obećanje da ćemo ih vrlo skoro riješiti”.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb blokirao zatvaranje Poglavlja 31. Prethodno je, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.

“Zahlađenje” je počelo u januaru 2024. godine, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i tabli u Morinju. Krapović je prethodno bio izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”.

Kulminacija zaoštravanja odnosa uslijedila je pošto je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratska narodna partija).

Međutim, u međuvremeno je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno – završen je proces poklanjanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu.

Kad je riječ o tabli u Morinju, nju su početkom oktobra 2022. otkrili tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević (obojica iz Socijaldemokratske partije) sa svojim hrvatskim kolegama Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.

Ministarstvo kulture i medija poručilo je krajem avgusta da bi o tome šta treba raditi u slučaju bespravno postavljene spomen-ploče, trebalo da odluči premijer Spajić.

Ona, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Na njoj piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

Posljednje zaoštravanje odnosa desilo se ljetos, nakon objave Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda “Jadran”, “u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru”. Zbog toga je Zagreb uputio Podgorici protestnu notu.

Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran”, nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. taj jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.

Međutim, argument crnogorskih vlasti je to što se “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori – na redovnom, tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

Što se tiče slučaja bazena u Kotoru, tamošnji parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Što se tiče pitanja granice između Crne Gore i Hrvatske, ona je sporna od raspada bivše Jugoslavije. Nakon rata devedesetih, kontrolu nad granicom na poluostrvu Prevlaka, na ulazu u Bokokotorski zaliv, preuzeli su posmatrači UN-a do 2002, kad je utvrđen protokol o privremenom graničnom režimu. Prema tom dokumentu, Zagreb ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva “ničije more”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović trebalo bi da u ponedjeljak otputuje u Zagreb i da s hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem posmatra utakmicu fudbalskih reprezentacija dviju država, potvrđeno je “Vijestima” u kabinetu crnogorskog šefa države.

“Riječ je o tzv. fudbalskoj diplomatiji. Pored podrške našoj reprezentaciji to je i dobar gest u kontekstu dobrosusjedskih odnosa”, rekao je sagovornik lista.

Navodno se očekuje da Milanović dođe u Crnu Goru u novembru, na revanš utakmicu u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.

Drugi izvor “Vijesti” rekao je da će i premijer Spajić biti na utakmici u Zagrebu, ali on nije odgovorio na pitanje hoće li.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je prije nekoliko dana s Bledskog foruma da pokretanje bilateralnih pitanja “nije zdravo za proces pridruživanja”. On je aludirao na to što je Slovenija blokirala Hrvatsku na putu ka EU.

Komentarišući poruku Plenkovića, Babić Galić je rekla “Vijestima” da Hrvatska ne blokira Crnu Goru, već da je njen “zagovaratelj na evropskom putu”.

“To je sad jasno svima, posebno nakon nedavnog susreta dvaju premijera na marginama Bled foruma. Rješavanje otvorenih pitanja nisu samo bilateralna pitanja, već civilizacijska, uz natkrovljujuće načelo dobrosusjedskih odnosa koji isključuju određena ponašanja i djelovanja koja su dugo već prisutna na crnogorskoj političkoj sceni”, konstatovala je Babić Galić.

Izvor: „Vijesti“

Foto: Andrej Plenković i Milojko Spajić (GOV.ME)