Beransko tužilaštvo formiralo je predmet povodom premještanja spomenika četničkom komandatnu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u konak manastira Đurđevi stupovi, saopšteno je Vijestima iz te institucije

“Nakon dobijenih informacija da je spomen obilježje Pavla Đurišića premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je formiralo predmet i u toku je postupak izviđaja”, piše u odgovoru redakciji.

Ipak, nisu odgovorili na pitanje lista da li su znali da će spomenik biti premješten, te ako jesu, zašto nisu izdali nalog policiji da oduzme spomen-obilježje u putu ka manastiru.

Prošle sedmice je u magazinu “Oko” na Radio televiziji Srbije (RTS) navedeno da je spomenik Đurišiću prenijet u manastir Đurđevi stupovi.

Spomenik Đurišiću postavljen je 7. avgusta u Gornjem Zaostru kod Berana, dan kasnije otkrio ga je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Đurišićeva statua prebačena je tada u Crkvu Svete mati Paraskeve, a nadležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.

Tužilaštvo u Beranama i Uprava policije sporili su se oko toga zašto nije oduzeto obilježje Đurišiću. Iz policije tvrde da su, nakon saznanja da je spomenik premješten s privatnog imanja u crkvu u beranskom selu, zatražili od tužilaštva nalog za oduzimanje kipa, ali da je ta institucija to odbila pozivajući se na Temeljni ugovor Vlade sa SPC-om. Tvrde i da je nalog za oduzimanje kasnio i da policiji nije bilo ostavljeno dovoljno vremena da obavi posao.

S druge strane, iz tužilaštva su odgovorili da su nalog za uklanjanje i oduzimanje spomenika uputili još nakon što su saznali da ga je Dobrašinović postavio. Tvrde da nije tačno da su pominjali Temeljni ugovor kao razlog zbog kog se ne može oduzeti kip, “jer tužilaštvo postupa isključivo po procesnim zakonima”.

Prema Temeljnom ugovoru (član 7) u objektima i prostorima u vlasništvu crkve, državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kad to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi.

Vijestima su prošle sedmice iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), na čijem je čelu Milorad Marković, indirektno saopštili da ne smatraju da je Temeljni ugovor sa SPC prepreka da se oduzme spomenik Đurišiću.

Iz VDT-a su, odgovarajući na pitanja da li je taj ugovor barijera tome, ako jeste – zašto, te ako nije – zašto kip nije oduzet, rekli:

“Povodom vaših pitanja, obavještavamo da Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora”.

Akt koji je Vlada potpisala sa SPC 2022. godine niži je u pravnoj hijerarhiji od Ustava i zakona, a nije ni međunarodni ugovor.

Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra. Beranska policija privela je poslije incidenta četiri osobe, a uhapsila Danka Femića i Vlada Stijovića. Femiću je određeno zadržavanje od 30 dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, dok je Stijović pušten na slobodu. Policija je zbog napada na ekipe dva dnevna lista procesuirala još pet osoba.

Bjelopoljsko Više tužilaštvo reklo je da je zbog dešavanja u Gornjem Zaostru formiralo predmet protiv Metodija i rukovodioca Službe za građane Glavnog grada i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića.

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je podignut, a potom uklonjen spomenik Đurišiću, pušten je prekjuče iz pritvora.

“Vijesti” su prije nekoliko dana pisale da bi spomenik Đurišiću mogao trajno da oduzme beranski Osnovni sud samo ako Dobrašinović bude pravosnažno osuđen zbog nezakonitog postavljanja spomenika.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Screenshot/RTS