Za ljekare koji pokušavaju pratiti najnovija medicinska otkrića, pregled najnovijih istraživanja izgleda kao da im neko puca u lice iz vodenog topa. Novi naučni rad se objavi svakih 30 sekundi. Pokušati sve to pročešljati da bi se došlo do dijagnoze ili plana liječenja koji odražava trenutno najbolje dostupne opcije – dok dnevno pregledate 20 pacijenata – gotovo je nemoguć zadatak.

„Govori se o zlatnom dobu biotehnologije – stalno se razvijaju novi i bolji ljekovi. Ali za ljekare je to kao mračno doba – zbog izgaranja“, rekao je Daniel Nedler, suosnivač i izvršni direktor OpenEvidence-a, za Forbes. „Na njih se obrušava ogroman slap informacija koje moraju pratiti, a ljudski mozak jednostavno nema kapacitet da pročita milione studija.“

Nedler (42), doktorirao je na Harvardu, a 2018. je prodao svoju prethodnu firmu za 550 miliona dolara. Sada pokušava riješiti ovaj problem uz pomoć vještačke inteligencije.

Njegov startap OpenEvidence koristi sopstvene algoritme koji pretražuju milione recenziranih naučnih radova kako bi ljekarima ponudio najbolje odgovore – s potpunim referencama. Softver je besplatan za ovjerene ljekare i finansira se putem oglašavanja – slično kao Gugl (Google).

ŠTA JE GUGL ZA INTERNET, TO JE OPENEVIDENCE ZA ZDRAVSTVO

„Vjerujem da će OpenEvidence postati za zdravstvo ono što je Gugl postao za internet“, rekao je milijarder i predsjednik fonda Klajner Perkins (Kleiner Perkins), Džon Der (John Doerr), koji je lično i putem svoje firme uložio u kompaniju. „Model besplatnog pristupa za ljekare je ono što pravi razliku.“

Od osnivanja 2022, OpenEvidence, sa sjedištem u Majamiju, privukao je oko 40% američkih ljekara – više od 430.000 – a svakog mjeseca taj broj raste za 65.000. Prihod od oglasa trenutno iznosi oko 50 miliona dolara godišnje. Iako to nije ogromna cifra, brzina usvajanja softvera donijela je velika ulaganja: OpenEvidence je prikupio 210 miliona dolara, predvođeno GV-om (Google Ventures) i Klajnerom Perkinsom, uz procijenjenu vrijednost od 3,5 milijardi dolara, u odnosu na milijardu u februaru.

Zahvaljujući tome, Nedler, koji posjeduje oko 60% kompanije, sada je milijarder s bogatstvom od 2,3 milijarde dolara. Suosnivač i tehnički direktor Zak Zigler (Zack Ziegler) (30), posjeduje oko 10% udjela, vrijedan približno 350 miliona dolara.

Nedler je zadržao toliki udio jer je bio prvi investitor – lično je uložio oko 10 miliona dolara prije nego što je uopšte počeo da traži rizični kapital.

„Jedna od prednosti kada si drugi put preduzetnik je ta što nisi idiot“, rekao je. „Znao sam da će drugi projekat biti veći, pa sam mislio: možda da prvih 10 miliona uložim ja. To je bila najpametnija finansijska odluka u mom životu… Htio sam da se kladim na sebe.“

NIJE PRVI NI JEDINI – ALI JE NAJPRECIZNIJI

Problem koji OpenEvidence pokušava da riješi postaje sve veći. Medicinska literatura se eksponencijalno širi – udvostručuje se svakih pet godina – sa razvojem terapija poput genske terapije, uz sve složenije znanje o interakcijama bolesti i ljekova. Kvalitet varira: neke studije su vrhunske, druge loše, mnoge zastarjele. (Upotreba AI-ja za pisanje i recenziju radova dodatno komplikuje situaciju.)

Ljekari u SAD-u su pod pritiskom zbog manjka medicinskog osoblja – stvarajući prostor za startape koji razvijaju alate za pomoć i unapređenje njege.

OpenEvidence nije prvi pokušaj organizovanja medicinske literature –  Wolters Kluwer i UpToDate postoje decenijama i takođe koriste AI. Međutim, OpenEvidence je prvi sistem osmišljen od nule s AI principima, specifično da odgovori na klinička pitanja – preciznije od ChatGPT-a.

Danas se OpenEvidence  koristi u oko 8,5 miliona konsultacija mjesečno. Budući da se alat ne smatra dijagnostičkim, ne treba mu FDA odobrenje kao što je to slučaj s algoritmima za prepoznavanje moždanog udara ili sepse. Ljekari ga mogu slobodno koristiti online ili preuzeti – zaobilazeći komplikovane bolničke nabavke.

Internistkinja, dr Suzan Vulver (Susan Wolver) iz Ričmonda redovno koristi OpenEvidence za pisanje dopisa osiguravačima i provjeru informacija o lijekovima. Najdramatičnije: tokom nedavnog leta, imunokompromitovana putnica se gotovo onesvijestila u toaletu – Vulver je otvorila aplikaciju i smjesta sastavila plan liječenja.

Nedler je odrastao u Torontu (Toronto). Njegovi roditelji su bili dio velikog talasa istočnoevropskih imigranata nakon Drugog svjetskog rata – otac iz Rumunije, majka iz Poljske. „Moj djed je bio u Aušvicu i preživio je“, rekao je. „Nakon rata htjeli su u Ameriku, ali SAD tada nijesu primale izbjeglice, pa su završili u Kanadi.“

KORISTIO AI PRIJE NEGO ŠTO JE IKO PRIČAO O NJEMU

Kao dijete, Nedler je bio izrazito takmičarski nastrojen – pokušavao je da zapamti više stranica monologa iz Hamleta od svojih drugova. „Bio sam totalni štreber“, kaže. Bio je član Mense, škola mu je bila dosadna, a nakon osnovnih studija na Univerzitetu u Torontu, upisao je Harvard tražeći veći intelektualni izazov.

Tamo je doktorirao političku ekonomiju s disertacijom o mehanizmima cijena kreditnih derivata. Takođe je studirao poeziju kod dobitnice Pulicerove nagrade Džori Grejem (Jorie Graham), pokrenuo aplikaciju Sigmund (koja tokom sna izgovara riječi s ciljem uticaja na snove) i bio gostujući istraživač pri Federalnim rezervama (Federal Reserve).

Tokom doktorata, kada je zarađivao samo 23.500 dolara godišnje, došao je na ideju za svoju prvu firmu – Kenšo (Kensho). U Federalnim rezervama bio je šokiran što regulatori još koriste Excel tabele za važne procjene. Udružio se s programerom Piterom Kruskalom (Peter Kruskall) i napravio algoritme koji bi omogućili da finansijska analiza bude jednostavna kao Gugl pretraga (Google search).

Godine 2012. lansirali su tekstualnog chatbota Vorena (Warren) (po Vorenu Bafetu (Warren Buffett). Tada AI još nije bio u fokusu kao danas. „Niko tada nije pričao o AI-ju. To je bilo deset godina prije ChatGPT-ja“, kaže Nedler.

Ideja je uspjela. Kada je S&P kupio Kenšo za 700 miliona dolara (uključujući bonuse), to je tada bio najveći AI posao u istoriji. Nedler je imao 20% udjela i preko noći se obogatio.

„Kod preduzetnika koji drugi put pokreću firmu, ego obično splasne“, rekao je Sangin Zeb (Sangeen Zeb) iz GV-a (Google Ventures). „Ali Danijel ga još uvijek ima.“

Godine 2021, udružio se sa Zakom Ziglerom tada doktorandom mašinskog učenja na Harvardu, koji je samo želio – da gradi stvari. Zajedno su naslutili da bi se AI tehnologija, koja je pomagala trgovcima na berzi, mogla primijeniti u medicini – s još većim uticajem.

Obojica su bili lično motivisani: Nedlerov djed je preminuo zbog ljekarske greške, dok je Zigler gledao svog šuraka kako sa 22 godine prolazi kroz liječenje leukemije (danas je u remisiji).

„To mi je otvorilo oči“, rekao je Zigler. „Količina složenosti je ogromna, a ljekari i dalje traže informacije listajući priručnike.“

NISU SVI UVJERENI DA JE SVE TAKO JEDNOSTAVNO

Džim Brajer (Jim Breyer), venture kapitalista koji je ranije ulagao u Kenšo, razgovarao je s Nedlerom četiri sata o ideji za OpenEvidence i postao jedan od prvih investitora, zajedno sa Kenom Moelisom (Ken Moelis). Brajer, koji je 2005. podržao Marka Zakerberga (Mark Zuckerberg), smatra Nedlera jednim od rijetkih vizionara: „Ideja da se AI primijeni na medicinske časopise bila je briljantna.“

Početkom 2023. OpenEvidence se priključio prestižnom akceleratoru Majo klinike (Mayo Clinic) za zdravstvene startape. Kako je rekao Nedler u videu: „Majo ima najveću i najkvalitetniju bazu zdravstvenih podataka na svijetu.“

Do tada je vještačka inteligencija bila u velikom usponu, a Nedlerovih deset godina iskustva počelo je donositi plodove. „Dok su svi pokušavali da se izvuku iz kriptovaluta, znao sam da ću ih prestići“, rekao je.

Ipak, posao je zahtjevan. Ostaje pitanje da li AI pretraga uvijek nudi najbolji odgovor. Nedler tvrdi da se oslanjanjem na „zlatne standarde medicinskog znanja“, kao što su JAMA i New England Journal of Medicine, može izbjeći problem halucinacija.

„AI je – smeće unutra, smeće napolje; zlato unutra, zlato napolje“, rekao je. „Nije uvijek stvar u nekom super-naprednom algoritmu.“

Dr Stiven Kriger (Stephen Krieger), neurolog za multiplu-sklerozu iz bolnice Maunt Sajnaj (Mount Sinai) u Njujorku, saznao je za OpenEvidence prošlog vikenda. Trebao je savjet za antibiotik kod pacijenta s neuroinfekcijom i alergijom na penicilin. Prvo je testirao alat na sopstvenom istraživanju multiple skleroze. Alat je ispravno sažeo rad i naveo još neobjavljena ograničenja.

„To što je alat ukazao na slabosti mog rada – i što sam se s time složio – bilo je izvanredno“, rekao je Kriger.

S druge strane, Danijel Bern (Daniel Byrne), profesor na Blumberg školi javnog zdravlja (Bloomberg School of Public Health) pri Džons Hopkinsu (Johns Hopkins) i autor knjige Artificial Intelligence for Improved Patient Outcomes, upozorava:

„Do 50% medicinske literature može biti pogrešno“, kaže. „Sama referenca je korak naprijed, ali nije dovoljna.“

Dr Trevis Zak (Travis Zack), medicinski direktor OpenEvidence-a, priznaje da će AI alati uvijek imati grešaka, ali ih je manje nego kada ljekari donose odluke bez kvalitetne literature.

„OpenEvidence omogućava ljekarima da ne moraju uvijek vjerovati samo sopstvenom instinktu“, rekao je.

POSLOVNI MODEL: BESPLATNO ZAHVALJUJUĆI OGLASIMA

Nije sigurno koliko će uspješan biti model zasnovan na oglašavanju. Farmaceutske firme su glavni oglašivači i sada mogu direktno promovisati informacije ljekarima. Sponzorisani odgovori omogućavaju da alat ostane besplatan, privuče još korisnika i poboljša algoritme povratnim informacijama.

„To stvara fantastičan zamah“, kaže Nedler. „Više korisnika – bolji proizvod – još više korisnika.“

Iako je zdravstveno i farmaceutsko oglašavanje dostiglo 30 milijardi dolara u 2024, ovakav model je rijedak. „Ljudi mrze oglase“, kaže Nedler. „Ne znam zašto – ja ih volim.“ Ipak, priznaje da alat ima mnogo veći oglasni potencijal nego što ga trenutno koristi.

Dr Aneš Singal (Aneesh Singhal), zamjenik direktora neurologije u Masačusets opštoj bolnici (Massachusetts General Hospital), preuzeo je OpenEvidence nakon što je o njemu pročitao u internom bolničkom mejlu. Od tada alat postaje sve popularniji među specijalizantima i hirurzima.

„Izgleda da ga svi koriste“, kaže.

U potragu za najnovijim studijama o moždanom udaru kod odraslih, Singal je uvidio da OpenEvidence nudi daleko korisnije odgovore od generičkih botova poput ChatGPT-ja – uključujući dodatna pitanja i preporuke za testove.

„ChatGPT samo da odgovor i stane“, kaže on.

SLJEDEĆA FAZA: REZONUJUĆI MODELI I DUBLJE ANALIZE

Kompanija sada uvodi rezonujuće modele, koji rješavaju zadatke korak po korak – što povećava tačnost. Ovaj mjesec pokrenuli su funkciju DeepConsult, koja povezuje različite studije i omogućava dubinsku analizu tema.

„Time ljekar dobija tim doktora nauka i medicine koji mogu istraživati dok se on bavi pacijentima“, kaže Zigler.

Iako se tehnologija može proširiti na druga naučna polja, Nedler ostaje fokusiran na zdravstvo – posebno u zemljama s ograničenim pristupom kvalitetnoj njezi.

Tomas Lafon (Thomas Laffont), suosnivač fonda Koatju (Coatue) i investitor u OpenEvidence, vidi ovaj startap kao buduće središte za sve medicinske AI alate.

„Možete zamisliti svijet gdje je OpenEvidence glavni dijagnostički alat“, kaže.

Amy Feldman, Rashi Shrivastava, Forbes (preuzeto sa portala vijesti.me)

This AI Founder Became A Billionaire By Building ChatGPT For Doctors

Foto: Daniel Nedler (Screenshot/CNBC Television)