Američki ministar odbrane Pete Hegseth izdao je povjerljivo interno uputstvo kojim je američku vojnu strategiju usmjerio gotovo isključivo na odvraćanje kineskog napada na Tajvan i jačanje odbrane matične teritorije, i to preuzimanjem rizika u Evropi i drugim djelovima svijeta. Dokument nosi jasne uticaje konzervativnog Heritage Foundationa, čiji su djelovi gotovo doslovno preuzeti.

Dokument, do kojeg je došao Washington Post, nosi oznaku “tajno/bez pristupa stranim državljanima”, a distribuiran je širom Pentagona sredinom marta s Hegsethovim potpisom. U njemu se izlaže sprovođenje vizije aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa o pripremi za potencijalni rat s Pekingom i odbrani interesa SAD-a u bliskom susjedstvu, što uključuje i Grenland i Panamski kanal. Takođe, poziva vojsku da se direktnije uključi u borbu protiv ilegalne migracije i krijumčarenja droga.

Za razliku od prve Trumpove i cijele Bidenove administracije, koje su Kinu smatrale glavnom prijetnjom, ali su istodobno ulagale u saveze i globalnu prisutnost, Hegseth jasno daje prednost samo jednom scenariju: sprječavanju kineskog osvajanja Tajvana. Sve ostalo je sekundarno.

Pentagon će, navodi se, “preuzeti rizik u drugim područjima” zbog ograničenja u ljudstvu i resursima te vršiti pritisak na saveznike u Evropi, Bliskom istoku i istočnoj Aziji da povećaju vlastitu odbranu i preuzmu većinu posla u odvraćanju prijetnji iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana.

RADIKALNI ZAOKRET ZA EVROPU

U Evropi to znači radikalni zaokret. Dok je Bidenova obrambena strategija iz 2022. NATO savez i saveznike nazvala “najvećom globalnom strateškom prednošću”, Hegseth sada zahtijeva da saveznici preuzmu “daleko veći” dio tereta. SAD, jasno je naglašeno, više neće slati veće snage na Stari kontinent jer su prioriteti drugdje.

U dokumentu se izričito priznaje da je malo vjerovatno da će SAD pružiti znatnu, ako ikakvu, pomoć Evropi u slučaju ruske vojne ofanzive. Umjesto toga, Washington planira prebaciti primarnu odbrambenu odgovornost na NATO saveznike. Navodi se da će SAD Evropi pružiti nuklearno odvraćanje, ali da se NATO može osloniti samo na američke snage koje nisu potrebne za odbranu matice ili odvraćanje Kine.

Značajno povećanje evropskog udjela u odbrambenom teretu, navodi dokument, “osiguraće da NATO može pouzdano odvratiti ili poraziti rusku agresiju čak i ako SAD bude već angažiran u nekom drugom globalnom sukobu”.

PRIPREMA ZA RAT S KINOM

Pentagon se, prema dokumentu, priprema isključivo za jedan veliki rat – onaj s Kinom. Prilikom planiranja buduće vojne strukture i raspodjele sredstava prijetnja iz Moskve prepušta se evropskim saveznicima.

Dokument takođe predviđa da će se protivterorističke operacije ograničiti na grupe koje direktno ugrožavaju SAD. Militanti iz Afrike i Bliskog istoka koji djeluju samo regionalno više neće biti prioritet.

Nasuprot ranijem insistiranju na globalnoj prisutnosti, Hegsethov uput poziva na povlačenje iz većine svjetskih regija, uključujući Bliski istok. Ipak, administracija je nastavila s demonstracijom sile prema Hutima u Jemenu i pritiskom na Iran, što je izazvalo zbunjenost i kritike i republikanaca i demokrata u Kongresu. Jedan kongresni pomoćnik rekao je za Washington Post: “Žele američku silu svuda, ali i nigdje u isto vrijeme. Takva kontradikcija otežava osmišljavanje dosljedne strategije.”

TRI PRIORITETA

Dokument ima devet stranica, a analiza Washington Posta pokazuje da se u njemu nalaze cijeli odlomci gotovo identični izvještaju Heritage Foundationa iz avgusta 2024. Alexander Velez-Green, jedan od autora tog izvještaja, sada je privremeno najviši zvaničnik Pentagona za odbrambenu politiku.

Izvještaj Heritage Foundationa, kao i Hegsethov uput, navodi tri prioriteta: odvraćanje kineske invazije na Tajvan, odbranu SAD-a i veći doprinos saveznika. U Pentagonu se čak savjetovalo oficirima da pročitaju izvještaj Heritage Foundationa kako bi uskladili planiranje s novim smjernicama.

U regiji Pacifika, gdje je Hegseth nedavno posjetio američke trupe i rekao im da su “vrh koplja” američkih operacija, planira se jačanje vojne prisutnosti pomoću podmornica, bombardera, bespilotnih brodova i specijalizovanih jedinica. Fokus je na oružju koje može uništiti utvrđene i podzemne ciljeve. Takođe se ulaže u unaprijed postavljene zalihe i logističke kapacitete.

PITANJE TAJVANA

Dokument istodobno poziva na pritisak na Tajvan da znatno poveća svoj odbrambeni proračun. Trump i njegovi saveznici smatraju da Tajvan premalo ulaže u vlastitu sigurnost i pozivaju ga da poveća izdvajanja na čak 10 odsto BDP-a – daleko više nego što SAD i njegovi saveznici ulažu.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te pokušao je umiriti Washington obećanjem da će odbrambeni izdaci porasti na više od 3 odsto BDP-a. Kina je odmah odgovorila slanjem borbenih aviona i brodova oko ostrva te poručila da će “oni koji se igraju vatrom izgorjeti”.

Prema procurjelim američkim dokumentima iz 2023., analitičari su procijenili da tajvanske snage vjerovatno ne bi mogle spriječiti kinesku vazdušnu nadmoć.

GRENLAND

U dokumentu se takođe navode neodređene prijetnje iz američkog “bliskog susjedstva”, poput Grenlanda i Panamskog kanala, gdje Hegseth traži spremnost za odbranu američkih interesa. Trump je u petak dodatno zaoštrio odnose s Danskom, koja upravlja vanjskom politikom Grenlanda, rekavši: “Mi moramo imati Grenland.”

Uput poziva i na proširenje američkog nuklearnog arsenala i sistema odbrane od projektila unutar koncepta Zlatne kupole, koji je Trump ranije najavio, ali još nije konkretizovan.

Pentagon i Heritage Foundation nisu komentarisali dokument.

Izvor: Index.hr

Foto: