Trumpu nije naškodila nevjerovatna količina neistina kojima se poslužio, jer se njegovi birači očito nisu opredjeljivali po činjenicama nego po sentimentima, izraženim kroz parole. To je znak izmjene paradigme: ne pobjeđuje više najuvjerljiviji, nego najefektniji diskurs. Trijumfuje “misinformation”: kombinacija pojmova “misunderstunding” (nesporazumijevanje) i “disinformation” (dezinformacija)

Donald Trump je novi najmoćniji političar na svijetu. Pobrao je presudne glasove američkih birača jašući ogorčenje (spram establishmenta, “močvare”, zbog gubitka radnih mjesta, slabljenja kupovne moći itd.) i strah (od terorista, od imigracije). Clinton nije uspjela (znala?, mogla?) da ponudi nadu i njom prevlada strah.

Nezadovoljstvo (ponajprije osiromašene srednje klase, glavnine radništva i seljaštva) toliko je snažno i ukorijenjeno da je biračko tijelo glasalo protiv establishmenta.

Trump je, na toj liniji, potukao prvo Republikansku stranku osvojivši nominaciju protiv njenog establishmenta, a onda i Demokratsku stranku. Obama je prije osam godina bio novost pa je, među demokratima, pobijedio Hillary Clinton kao eksponentkinju establishmenta, a sada su demokrate istakli nju i tako se kladili na establishment.

Etablirana glasila su bila protiv Trumpa (od vodećih 300 novina samo tri su ga podržale). Ovi izbori su pokazali koliko su institucionalni mediji izgubili uticaj u profiliranju javnog mnijenja. Uticaj se u znatnoj mjeri prenio na Internet (npr. na blogove i društvene mreže), gdje nije ugrađen mehanizam provjeravanja i ponderiranja podataka (obavezan u institucionalizovanom novinarstvu), gdje je moguće baratati sloganima i, po želji, koristiti govor mržnje. Trump se tim mogućnostima služio obilato.

Trumpu nije naškodila nevjerovatna količina neistina kojima se poslužio, jer se njegovi birači očito nisu opredjeljivali po činjenicama nego po sentimentima, izraženim kroz parole. To je znak izmjene paradigme: ne pobjeđuje više najuvjerljiviji, nego najefektniji diskurs. Trijumfuje “misinformation”: kombinacija pojmova “misunderstunding” (nesporazumijevanje) i “disinformation” (dezinformacija).

Šta će od onoga čime je prijetio zaista sprovesti u djelo, pošto 20. januara preuzme kovčežić sa kodeksima za lansiranje nuklearnih raketa, tek ćemo vidjeti.

Njegovo predsjedništvo biće prosuđeno po onome što će učiniti a ne po onome što je obećao.

Već sada treba očekivati da će Trumpov trijumf osnažiti evropske političare koji takođe jašu na ogorčenju i strahu. Italija, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Holandija, Švedska i Francuska su zemlje u kojima su, upravo tim redom, najviše pretrpjeli i izgubili pripadnici srednje klase i gdje jačaju političari koje, pomalo olako, svrstavamo u folder populizma. Brexit, Trumpova pobjeda, Beppe Grillo, Marine Le Pen, holandski zahtjev za referendum o izlasku iz Unije – to su, zajedno uzevši, simptomi političkih promjena nametnutih rezultatima krize koja je spiskala optimizam detoniran rušenjem Berlinskog zida.

Inoslav Bešker (“Jutarnji list”)